Automatsko upravljanje prometom

Automatsko upravljanje prometom
Sustav automatskog upravljanja prometom (u daljnjem tekstu AUP) u Gradu Rijeci svojim tehnološkim mogućnostima ima za cilj optimalno vođenje prometa u zadanim uvjetima.
Suvremena tehnologija vođenja prometa omogućuje upravljanje svjetlosnom prometnom signalizacijom u ovisnosti o stvarnim (trenutnim) prometnim opterećenjima na prometnoj mreži.
Sustav je modularan i može se lako prilagoditi novim prometnim uvjetima kao što je puštanje u promet ceste D-404 i sl.

SUSTAV AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM

Za projektiranje sustava te za nadzor njegove izgradnje odgovoran je Stručni tim sastavljen od predstavnika Grada, Hrvatskih cesta, Županijske uprave ze ceste, Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba, Prometne policije i Rijeka prometa. Po zamisli Stručnog tima, cjelokupno područje Grada Rijeke podijeljeno je u pet prometnih zona u kojima je u funkciji 80 semaforiziranih raskrižja. Od njih je u sustav AUP-a danas uključeno 44 raskrižja na širem području Grada koja su opremljena semaforskim uređajima najsuvremenije ITS tehnologije (ITS-tehnologija inteligentnih transportnih sustava) i povezana su sa Gradskim prometnim centrom.

Pojedina područja (prometne zone) izravno su povezana sa Gradskim prometnim centrom, koji je aktivnom vezom spojen sa dežurnom službom prometne policije. Takvo povezivanje omogućava da svi sudionici u nadzoru prometa imaju istu razinu podataka i to u realnom vremenu, što je glavni uvjet za učinkovit nadzor i koordinirano upravljanje.

Izgradnja sustava AUP realizira se sufinanciranjem od strane Hrvatskih cesta (42 %), Županijske uprave za ceste (27 %) i Grada Rijeke (31 %).

Faze izgradnje se realiziraju sljedećom dinamikom :
1. faza: PZ2 i PZ3 (2. prometni koridor), realizacija 2002-2003.g. Obuhvatila je zamjenu semaforske i upravljačke opreme na 16 raskrižja, te uređenje prometnog centra.
2. faza: PZ1 (1. prometni koridor), realizacija 2004-2005. g. Obuhvatila je proširenje sustava AUP zamjenom opreme u 1. prometnoj zoni na 16 raskrižja, spoj na prometni centar i izgradnju uputnog parkirno-garažnog sustava.
3. faza: PZ4 (zapadni dio grada), realizacija 2006-2012.g. Podrazumijeva proširenje sustava na 4. prometnu zonu i povezivanje sa prometnim centrom, od čega je do danas izgrađen dio koji se odnosi na raskrižja u Osječkoj ulici. Za realizaciju u 4. zoni preostaju prometni pravci Vukovarska-Nova cesta, Zametska ulica i Zvonimirova-Liburnijska ulica.
4. faza: PZ5 (istočni dio grada), realizacija 2012-14.g. Odnosi se na modernizaciju pojedinačnih raskrižja 5. prometne zone i uključenje u sustav AUP-a te optimizaciju sustava kao cjeline, kao i daljnje tehničko-tehnološko unapređivanje sustava.
Sustav automatskog upravljanja prometom (u daljnjem tekstu AUP) u Gradu Rijeci svojim tehnološkim mogućnostima ima za cilj optimalno vođenje prometa u zadanim uvjetima. Suvremena tehnologija vođenja prometa omogućuje upravljanje svjetlosnom prometnom signalizacijom u ovisnosti o stvarnim (trenutnim) prometnim opterećenjima na prometnoj mreži. Sustav je modularan i može se lako prilagoditi novim prometnim uvjetima kao što je puštanje u promet ceste D-404 i sl.

U razdoblju 2008-2011. kroz razne investicije od kojih jedan dio nije bio u izravnoj nadležnosti Grada ili kroz pojedinačne zahvate na raskrižjima opremljeno je ukupno 8 raskrižja na raznim lokacijama na širem području Grada. Time je u sustav AUP danas ukupno uključeno 44 raskrižja ili 55%, dok je još jedno raskrižje u izgradnji (cesta 5025 Rujevica-Marinići, 2.faza – čvor Hosti, planirano dovršenje Q1/2012).

NAČIN RADA I OPERATIVNA PRIMJENA SUSTAVA AUP

Prometni sustav komercijalnog naziva «EC Trak» koji je ugrađen u Rijeci, proizvod je poznate Peek korporacije sa sjedištem u Nizozemskoj i ubraja se među najsuvremenija tehnološka dostignuća na području prometne automatizacije. Sustav omogućava najvišu razinu automatskog rada – «prometno ovisno» upravljanje. Sustav upravljanja sastoji se od glavnog prometnog računala u Gradskom prometnom centru te lokalnih upravljačkih uređaja na raskrižjima. Glavno prometno računalo spojeno je komunikacijskom opremom sa mrežom raskrižja, a svako raskrižje opremljeno je detektorima (induktivnim petljama) ugrađenim u kolnik, koji stalno broje protok vozila na svakom privozu raskrižja. Podaci o broju vozila na svim raskrižjima putem lokalnih upravljačkih uređaja stalno pritječu u prometni centar, gdje računalo u 15-minutnim razmacima analizira prispjele podatke, odabire optimalan signalni plan rada semafora te šalje odgovarajuću naredbu lokalnim uređajima. Prometno računalo osigurava i međusobnu koordinaciju svih raskrižja. U slučaju prekida veze sa prometnim centrom, lokalni upravljački uređaji nastavljaju samostalan rad, a koordinaciju preuzima jedan od uređaja na terenu. Svaki kvar na semaforskim uređajima, lanternama i mreži automatski se dojavljuje prometnom centru, a automatska GSM poruka šalje se ekipi servisera koji održavaju sustav.

Kao dopuna sustavu nadzora, osmišljen je i izgrađen poseban video sustav sa kamerama postavljenim na 14 ključnih lokacija, što omogućava izravan nadzor operatera u prometnom centru nad odvijanjem prometa. Sve funkcije sustava su u 24-satnom radu, a do danas nisu zabilježeni značajniji kvarovi ili ispadi sustava iz rada.

Gradski prometni centar smješten je na lokaciji Fiumara 13, a u svojem sastavu ima tri prometna inženjera i stručno je osposobljen za nadzor i upravljanje sustavom prometa, ali i za obavljanje poslova prometnog planiranja i projektiranja. Operateri pokrivaju dežurstvom razdoblje od 06:30 do 15:30 sati, dok u poslijepodnevnim i noćnim satima AUP radi samostalno. Temeljem obrađenih podataka prikupljenih kroz sustav AUP, vrši se praćenje i analiza prometnih opterećenja na gradskoj mreži, a Služba prometa priprema i izdaje mjesečno izvješće o prometnim opterećenjima kojega dostavlja zainteresiranim službama i institucijama. U funkciji je i centar informacija o prometu koji vrši prikupljanje i distribuciju podataka vezanih za trenutno stanje prometa u gradu, trenutnu popunjenost parkirališta te je u tu svrhu uspostavljen i info-telefon 352 500.
Na temelju podataka dobivenih brojenjem putem strateških detektora prometa, sustav AUP automatski popunjava bazu podataka o broju i vrstama vozila koja prolaze kroz središte grada.

KORISTI – UŠTEDE

Puštanjem u rad sustava AUP omogućeno je sljedeće :
maksimalno iskorištenje postojeće prometne mreže u središtu grada Rijeke,
bolja protočnost glavnih uzdužnih smjerova - prometnih koridora,
izravni 24-satni nadzor nad odvijanjem prometa u središtu grada,
automatsko daljinsko upravljanje semaforskim sustavom,
centralno preprogramiranje semafora ili pojedinih prometnih zona,
trenutna dijagnostika kvarova i brži popravak kvarova,
automatsko prikupljanje podataka o prometnim opterećenjima,
uštede u potrošnji električne energije od oko 51 % u odnosu na stare semaforske laterne.

Uvođenjem distribuiranog upravljačkog sustava AUP, ukupne koristi proračunate su temeljem dva modela: (1) vremenskih ušteda i (2) ušteda u potrošnji goriva. Sustav AUP-RI u potpunosti (u realnom vremenu) iskorištava propusnu moć gradske cestovne mreže. Zbog tog svojstva i kontinuiranog rasta prometa može se izvesti zaključak i o linearnom rastu ušteda – sukladno rastu prometne potražnje. Zato se u odnosu na početnu 1998. godinu rast ušteda ocjenjuje po prosječnoj stopi od 4 % godišnje.

Prema analizi koju su izradili stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti 2006. godine, ukupne koristi zbog izgradnje sustava AUP-RI od 2003. godine procjenjuju se na razini 51.595.462,96 kn. Drugim riječima, da nije pokrenut i realiziran projekt sustava AUP-RI koncem 2002. godine, promet u centru Grada na početku 2006. godine pretrpio bi gubitke od oko 51,5 milijuna, a na početku 2008. godine gubitak bi iznosio 55,7 milijuna kuna.
 
RAZVOJ SUSTAVA AUP (NADOGRADNJA PODSUSTAVA)

Sustav AUP omogućuje nadogradnju prometnih podsustava iz raznih područja prometa, od kojih neki imaju za cilj povećanje protočnosti na širem području gradske mreže.

Prednost vozilima javnog gradskog prijevoza (JGP) na semaforiziranim raskrižjima
Godišnji prirast novih osobnih vozila u gradu može se učinkovito kompenzirati jedino kroz veću atraktivnost JGP. Rijeka promet je razmatrao razne projekte vezane za unapređenje gradskog autobusnog prijevoza, u čemu ima podršku i suradnju KD Autotrolej.
Tijekom 2007. g. proveden je pilot projekt vođenja autobusnog JGP koji je imao za cilj davanje prednosti JGP-u na semaforima, i time povećati njegovu brzinu i točnost. Pilot projekt je obuhvatio dvije točke (raskrižja) na prometnoj mreži koje su odabrane po kriteriju prioriteta. Pokazalo se da je funkcionalnost opreme ispunila očekivanja, a realizacija ovog projekta uslijedila je 2017. godine i to na lokaciji u ulici Fiumara,  gdje se uz pomoć Prometnog redarstva održava stalni nadzor nad nepropisnim parkiranjem i zaustavljanjem. U planu je da se davanje prednosti autobusima primijeni na još nekoliko lokacija u središtu grada.  

SPECTRA – Sustav informacija o prometu

Rijeka promet radi na projektima širenja sustava informacija dostupnih vozačima i građanima putem Interneta. U travnju 2008. g. je na web stranicama Grada Rijeke i Rijeka prometa u funkciju i probni rad pušten softverski paket Spectra koji na digitaliziranoj karti središta grada prikazuje podatke o prometnim opterećenjima. Iste su godine i prometne kamere na 13 pozicija uključene preko stranica Grada Rijeke na Internet. Ovisno o opterećenju, glavni prometni pravci kroz grad mijenjaju boje, što omogućava da se na brz i pregledan način dobije slika o trenutnom stanju prometa u gradu. Grafička karta je interaktivna i pogodna je za prikaz i drugih korisnih informacija kao što je stanje popunjenosti pojedinih parkirališta i garaža, izravan prijenos slike sa web kamera i sl.

Polovicom 2010. g. u probni rad pušten je paket informiranja vozača o trenutnom stanju popunjenosti parkirališta. S obzirom na postojanje «bežičnog» interneta u središtu Grada, pristup ovim podacima moguć je i izravno iz vozila, a ispituje se i mogućnost informiranja vozača preko putnog računala.
 
PROJEKTI U PRIPREMI
 
Ostali projekti čije se uvođenje planira u dogledno vrijeme u suradnji sa drugim sudionicima u prometu:
Širenje sustava video-nadzora nad prometnom mrežom grada
Informacijski sustav putnika na postajama JGP (sa KD Autotrolej)
Projekt Connected Traffic - ispitivanje inovativnog sustava automatskog upravljanja prometom (sa Ericsson Nikola Tesla i partnerima)
Projekt SURINMO - ispitivanje novih promjenjivih prometnih znakova i podsustava prometa (sa Htvarskim Telekomom i partnerima)